Kad smo bili djeca, pijenje mlijeka je bilo jednostavno: pili smo ga s keksima, ulijevali u naše žitarice i uvijek je dolazilo od krava. No vrtoglav je niz mliječnih izbora dostupnih danas, uključujući i one koji nisu zapravo mlijeko, ali dolaze iz biljnih izvora kao što su soja, riža i bademi.
Neke opcije, kao što su organsko i sirovo mlijeko, snabdijevaju osobne prehrambene sklonosti. Neka od njih mogu pomoći pri brizi za zdravlje kao što je to slučaj kod netolerancije na laktozu što je nemogućnost probavljanja prirodnog mliječnog šećera zvanog laktoza.
„Postoje različite sorte koje se nude na tržištu, a svaka od njih donosi drugačije prehrambene profile,“ rekla je Jeannie Gazzaniga – Moloo, glasnogovornica američke nutricionističke udruge. „Većina tih proizvoda je obogaćena vitaminom D što uravnotežuje ponudu i otežava izbor. Mnoge ne-mliječne alternative imaju okus sličan mlijeku što ih čini dobrim alternativama, osobito ukoliko imate problema s probavljanjem laktoze.“
Mnogi ljudi uopće ne vjeruju u pijenje mlijeka dok veći dio svjetske populacije konzumira više kozjeg nego kravljeg mlijeka. Kako odlučiti što je najbolje za nas? Da bismo na jednom mjesto ukratko obuhvatili prednosti i nedostatke nekih od njih, navodimo:
Kravlje mlijeko
Za: Jedna od prednosti kravljeg mlijeka jest to da se vrhnje odvaja od tekućine. Dakle, dobili ste vrhnje, a time i maslac. Kravlje mlijeko je bolje za „hranjenje masa“. Također, ono sadrži vrlo velike količine vitamina B12 i folne kiseline, najviše kalcija i skoro dvostruko više proteina u odnosu na druge vrste mlijeka.
Protiv: S obzirom da su kuglice masnoće veće (što je glavni razlog razdvajanja vrhnja od tekućine) kravlje je mlijeko teže probaviti. Tijelu je potrebno oko 2 sata da probavi kravlje mlijeko (čak i ono sirovo). To nije loše, no u odnosu na kozje mlijeko za koje je tijelu potrebno 30 minuta čini ovu činjenicu negativnom.
Treći najčešći alergen kod djece čini kravlje mlijeko, a postoje mnoge teorije vezane uz ovo a koje proizlaze iz nuspojava mutacija proteina beta – kazeina kod novih pasmina krava. Netolerancija na laktozu utječe na znatan broj ljudi, a uzrokuje bol u trbuhu, nadutost, plinove ili proljev. Laktoza je kompleks šećera koji se nalazi u svim mliječnim proizvodima. Nju je potrebno razbiti kako bi ju tijelo pravilno apsorbiralo. Laktaza je enzim koji je potreban da bi se laktoza razgradila u galaktozu i glukozu. Ukoliko nečiji probavni sustav ne proizvodi dovoljno laktaze, laktoza će ostati u svojem složenom obliku i neće se probaviti sve dok ne dođe u debelo crijevo koje sadrži velike količine bakterija koje će pokušati probaviti šećer. Ovo je aktivnost koja uzrokuje uobičajene simptome netolerancije na laktozu.
Kravlje mlijeko koje se prodaje u trgovinama i ne kupuje se svježe sa mliječnih farmi je pasterizirano kako bi se ubile patogene bakterije no taj proces također ubija sve dobre bakterije koje pridonose zdravlju crijevne mikroflore i pravilnom radu probavnog sustava. U tom procesu pasterizacije se iskorijene enzimi kao i vitamini A, D i C što je razlog zbog čega se kravljem mlijeku često dodaje vitamin D. Pasterizacija ubije život iz hrane tako da ona u osnovi postaje nehranjiva.
Kozje mlijeko
Kozje mlijeko nije potrebno homogenizirati jer je ono prirodno homogenizirano. Homogenizacija je proces koji se obavlja s kravljim mlijekom kako bi se masne molekule podjednako raspodijelile tako da, kada ga kupite u trgovini, na njemu ne pluta skuta. Ukoliko dvije čaše svježeg kozjeg i kravljeg mlijeka ostavite u frižideru tijekom noći, kravlje će se razdvojiti dok kozje neće. Homogenizacija mlijeka također uzrokuje razbijanje masnih stanica što oslobađa slobodni radikal naziva ksantin, a kao što znamo slobodni radikali nam škode a između ostalog uzrokuju i mutacije DNK.
Za: Kozje je mlijeko u svojoj strukturi blisko ljudskom. Kuglice masti su manje što pomaže u probavi. U nedavnoj je studiji utvrđeno da je 93 % dojenčadi alergično na kravlje mlijeko moglo piti kozje bez ikakve alergijske reakcije. Visok omjer srednjih lančanih masnih kiselina (35 % u odnosu na 17 % kod kravljeg mlijeka) je ono što olakšava njegovu probavljivost. Također, kozje mlijeko sadrži manje laktoze od kravljeg te je blago alkalno za razliku od kravljeg koje je pomalo kiselo. Kozje mlijeko također sadrži veću koncentraciju osnovnih masnih kiselina te veće količine vitamina B6, vitamina A i niacina. Uz to, sadrži veću razinu bioraspoloživih željeza, kalcija, fosfora i magnezija što rezultira obnovom promijenjenih hematoloških parametara i boljom razinom paratiroidnog hormona (PTH).
Protiv: Neke osobe ne vole okus kozjeg mlijeka te se slažemo da određene pasmine koza mogu imati mlijeko pomalo mošusnog okusa. Također, kozje mlijeko sadrži laktozu što ga eliminira kao izbor za neke osobe.
Ovčje mlijeko
Za: Iako postoji rasprava o stvarnoj količini vitamina topljivih u masnoći u ovčjem mlijeku, ono još uvijek stvara najkremastije mlijeko te samim time i ukusan i sočan sir. Ovci je potrebna samo stopostotna trava (bez lucerne ili zrna) kako bi proizvela prirodno obogaćeno mlijeko koje je, kao i kozje, prirodno homogenizirano što pomaže pri probavi. Ovčje mlijeko sadrži velike koncentracije kalcija i minerala kao što je cink, a lakto – kalcij se lakše apsorbira od kalcijeva karbonata koji je poput mramora. Sadrži gotovo dvostruko više D vitamina od kravljeg mlijeka dok je omjer kalcija i fosfora gotovo savršen jer se jedno ne može probaviti bez drugoga.
Čak i ako je osoba netolerantna na laktozu, ona će se pretvoriti u mliječnu kiselinu ukoliko se ovčje mlijeko konzumira u obliku jogurta. Također postoje dokazi da se laktoza u ovčjem mlijeku bolje tolerira nego kod drugih, unatoč činjenici da kravlje mlijeko sadrži 5 grama laktoze na 100 grama mlijeka dok ovčje sadrži 4,8 grama na 100 grama mlijeka.
Protiv: Ovce su instinktivno prirodni plijen zbog čega se teško „opuštaju“ tijekom mužnje. Iz tog je razloga teško pomusti ovcu jer će, ukoliko je čak i malo uplašena, njezino tijelo proizvesti adrenalin koji suzbija hormon oksitocin i naknadnu proizvodnju mlijeka. Također sadrži dvostruko više masnoće u odnosu na kravlje ili kozje mlijeko što ga čini kaloričnijim.
Bademovo mlijeko
Bademovo je mlijeko jednostavno napraviti i kod kuće: potrebno je oljuštene, sirove bademe najmanje 4 sata natapati u vodi nakon čega se cijede i stavljaju u mikser u koji se dodaje malo vode kako bi se dobila mekana pasta koja podsjeća na pire od krumpira. U to se dodaje cimet i javorov sok ili med te ponovo miksa uz dodatak vode još nekoliko minuta. Nakon toga ga je dovoljno procijediti kroz sito i gazu čime se dobiva bademovo mlijeko.
Za: Ono dijeli nekoliko svojstava s mliječnim mlijekom: oba sadrže široku paletu vitamina i minerala te sadržaj masti. Također je bogatog okusa i predstavlja dobru alternativu za osobe alergične na laktozu jer ju uopće ne sadrži. Ono također ne sadrži ni kazein, mliječni protein kemijski sličan glutenu zbog čega je prikladno i za osobe koje boluju od netolerancije na gluten. Ne sadrži zasićene masnoće ili kolesterol, a sadrži omega – 3 masne kiseline što ga čini dobrim za naše srce. Također je bogato vitaminima i mineralima kao što su vitamin E, mangan, selen, magnezij, kalij, cink, željezo, vlakna, fosfor i kalcij. Flavonoidi u bademovom mlijeku pomažu pri sprečavanju raka i usporavaju znakove starenja u čemu pomažu i njegove visoke razine vitamina E.
Protiv: Količina proteina u bademovom mlijeku iznosi samo 1 gram po šalici, u usporedbi sa 7 – 8 grama kod sojinog i kravljeg mlijeka. Nije pogodno za osobe koje su alergične na orašaste plodove, a nedostaje mu i nekih B vitamina koje nalazimo u kravljem mlijeku. Također, često mu se dodaju značajne količine šećera.
Rižino mlijeko
Za: Rižino je mlijeko najviše hipoalergeno od svih mliječnih proizvoda. Također sadrži najmanju količinu masti u odnosu na ostala mlijeka, a riječ je o nezasićenim mastima. Ne sadrži kolesterol i dobar je izvor B vitamina koji su nužni za metabolizam, cirkulaciju i nervnu funkciju. Ono sadrži više mangana i selena u odnosu na ostala mlijeka, a to su snažni antioksidanti koji pomažu u borbi protiv svih vrsta infekcija i karcinoma. Pijenje rižinog mlijeka poboljšava imunološki sustav.
Protiv: Rižinom mlijeku manjka vitamina A i C, a sadrži vrlo malo proteina. Jedna šalica rižinog mlijeka sadrži samo 20 miligrama kalcija što je otprilike 1 % preporučenog dnevnog unosa zbog čega se često njime obogaćuje. Sadrži veliku količinu škroba (jedna šalica rižinog mlijeka sadrži 33 grama ugljikohidrata što je 3 – 4 puta više od kravljeg ili sojinog mlijeka) što ga čini nepogodnim za dijabetičare, ali i za osobe oboljele od celikalije zbog toga što sadrži gluten.
Sojino mlijeko
Za: Sojino se mlijeko izrađuje namakanjem soje i mljevenjem s vodom. Ovo je mlijeko bogato proteinima i kalcijem te ne sadrži zasićene masnoće. Također nije kalorično i dolazi u mnogo okusa. S obzirom da ne sadrži laktozu, prikladno je za osobe koje ju ne podnose. Jedna šalica neobogaćenog sojinog mlijeka sadrži skoro 7 grama proteina, 4 grama ugljikohidrata, 4,5 grama masti te ne sadrži kolesterol. Soja prirodno sadrži izoflavone, biljnu kemikaliju koja pomaže snižavanju LDL kolesterola. Iako znanstvenici kažu da izoflavoni mogu biti izvor i negativnih izvješća, postoje upozorenja trudnicama i dojiljama jer nisu poznati dugotrajni učinci sojinih izoflavona na bebe. Sojino mlijeko se obično koristi i smatra zdravim jer ne sadrži gluten, kazein i laktozu.
Protiv: Sojini proizvodi mogu inhibirati apsorbciju proteina i minerala čime neutraliziraju svoje zdravstvene beneficije. Istraživanja uloge soje kod raka dojke su iznjedrila miješane rezultate jer neki rezultati sugeriraju da tvar u soji djeluje kao hormon (fitoestrogen) u stanicama dojke što potiče povećan rizik od nastanka karcinoma. Smatra se da negativno utječe na osobe koje redovito konzumiraju soju jer utječe na rad štitnjače, a moguće i na plodnost. Istraživanja su također pokazala mogućnost porasta rizika obolijevanja od raka endometrija kod žena koje konzumiraju visoke razine fitoestrogena koji su fitokemikalije, odnosno, prirodne kemikalije koje se nalaze u biljkama, a u tijelu djeluju slično hormonu estrogena. Neka istraživanja ukazuju da su poteškoće u učenju kod djece rezultat visokih razina mangana u sojinim proizvodima što utječe na razvoj mozga.
Također, hemaglutin uzrokuje stvaranje krvnih ugrušaka tako što promovira grupiranje crvenih krvnih stanica čime se inhibira kisik i uzrokuju srčani i krvožilni problemi. Svojstva soje blokiraju hranjive tvari smanjuju apsorpciju fitinske kiseline, cinka, kalcija, magnezija, bakra i željeza u tijelu. Cink je povezan s funkcioniranjem mozga i kongitivnim razvojem, a kada se on ispravno ne apsorbira, utječe na imunološki sustav i uzrokuje mentalni pad i skupljanje mozga. Cink kontrolira regulaciju šećera u krvi, sintezu proteina i kolagena u tijelu, a potreban je i za zdrav reproduktivni sustav zbog čega se soja /sojino mlijeko smatra jednim od uzroka neplodnosti. Sojino mlijeko također uzrokuje ispiranje kalcija iz kostiju.
Kod današnjih sojinih proizvoda najveći minus ipak predstavlja činjenica da je većina soje danas genetski modificirana kako bi ju ljudsko tijelo uopće moglo probaviti, a to ju čini dodatno toksičnom.
Kokosovo mlijeko
Za: Kokosovo se mlijeko izrađuje od kokosovog mesa i sokova. Njegove masnoće se lakše probavljaju od mliječnih, a i sadrži nisku količinu kolesterola. Prepun je vitamina C, E, B1, B3, B5 i B6, a sadrži i željezo, selen, natrij, kalcij, magnezij i fosfor. Ono sadrži i masnu kiselinu nazvanu laurinska kiselina koja je vrlo korisna za ljudsko tijelo jer se u tijelu pretvara u monolaurin što je spoj koji ima antivirusna i antibakterijska svojstva. Ono sadrži mangan koji je vitalan za regulaciju razine šećera u krvi jer je najvažnija funkcija mangana pomaganje pri metabolizmu glukoze u ljudskom tijelu. Kokosovo mlijeko također liječi upale, sudjeluje u prevenciji osteoporoze, ublažava PMS kod žena te pomaže u apsorpciji vitamina i održavanju zdravlja probavnog trakta. Selen, koji se nalazi u kokosovom mlijeku, je oksidant koji ublažava simptome artritisa jer kontrolira slobodne radikale i smanjuje rizik od upale zglobova.
Protiv: Kokosovo mlijeko sadrži malo kalcija i proteina i bogat je zasićenim masnoćama iako može pomoći pri reduciranju razine kolesterola ukoliko se koristi za kuhanje jer nisu sve zasićene masnoće jednake. Kokosovo mlijeko podiže razine kolesterola ( no njegova laurinska kiselina povećava razinu HDL kolesterola ). Masnoće u kokosovom mlijeku tijelo lakše razgrađuje i metabolizira.
Magareće mlijeko
Za: Magareće se mlijeko može koristiti kod alergija na proteine u tradicionalnom mlijeku, kod starih osoba s problemom osteoporoze i kod sprečavanja hripavca koji se u Italiji prikladno naziva „magareći kašalj“. Nedavne su studije pokazale da je magareće mlijeko prirodna hrana životinjskog porijekla čija su svojstva najbliža onima u majčinom mlijeku. Njegov ga slatki okus čini ugodnim za piće, a pokazalo se da ima pozitivne učinke na apsorpciju kalcija i pogoduje mineralizaciji kostiju. Sa svojom niskom razinom zasićenih masnoća i visokim razinama omega – 3 i omega – 6 pomaže u snižavanju kolesterola, a sadrži i visoke razine kalcija. Magareće mlijeko sadrži enzim lisozem koji je antibakterijski i može zaštititi od crijevnih infekcija. Dok se kozje i ovčje mlijeko najčešće koriste kao alternative kravljem mlijeku, ono se ne može koristiti u 90 % slučajeva alergija na mlijeko jer su alergeni jednaki te se u tim slučajevima može koristiti magareće.
Protiv: Relativno je siromašno proteinima i mastima.
Na kraju ovog teksta smatramo da je potrebno spomenuti i ukazati na protein kazein. Mlijeko sadrži dvije osnovne molekule proteina: sirutku i kazein (kazein čini 80% proteina u mlijeku). Riječ je o proteinu koji je glavni protein u mlijeku te je važan za rast i razvoj. Sadrži sve osnovne aminokiseline koje su potrebne tijelu i koje ono samo ne može sintetizirati. Micelarna se struktura kazeina razlikuje od mnogih drugih proteina u tome da kada se njegova suspenzija u mlijeku ometa, on se zgrušava. Taj proces omogućuje proizvodnju sira, ali se također isti odvija i u crijevima nakon konzumacije mlijeka.
Zgrušani protein kazein se polako razbija u tijelu i konstantno otpušta aminokiseline u krvotok tijekom nekoliko sati. Zbog tog se sporog raspadanja u tijelu zadržava visoka količina dušika proizašlog iz tog procesa. Kazein se inače sastoji od 209 aminokiselina, a dva njegova osnovna oblika su A1 beta kazein i A2 beta kazein koji su gotovo identični u svojoj strukturi (A1 sadrži histidin, A2 prolin). Veza između histidina i povezanih aminokiselina je mnogo slabija i lakše se lomi od prolina. To se cijepanje događa tijekom probavnog procesa (kao što je maloprije spomenuto i stvara se peptid naziva beta kasomorfin 7 (BCM7) koji je opijat sličan morfiju i koji stvara oksidativni stres u crijevima i krvotoku.
Kada BCM7 prelazi u krvotok, u stanju je prijeći moždanu barijeru te se tada u mozgu može vezati uz opioidne receptore i izazvati simptome shizofrenija, autizma (mnoga su se djeca izliječila od autizma nakon što su prestala konzumirati kazein) te ostale probleme vezane uz neurološki razvoj.
A1 beta kazein i njegov nusproizvod BCM7 su također povezani sa slučajevima dijabetesa tipa 1, probavnim smetnjama i bolestima srca.
Kazein je vrlo popularan kao dodatak ishrani sportašima i bodybuilderima jer je učinkovit u povećanju mišićne mase kada se koristi u kombinaciji s programom vježbanja. Međutim, kazein štetno utječe na rad bubrega. Istraživanje iz 2004.g je otkrilo da prehrana koja sadrži samo 20% kazeina izaziva razvoj bubrežne insuficijencije u štakora.
Izvor: Matrixworld
Objavi komentar